Od ranog detinjstva, dečaci i devojčice razvijaju snažan osećaj za različite načine na koje se od njih očekuje da se ponašaju i odnose jedni prema drugima. Devojčice mogu naučiti da su cenjene prema svom izgledu i poslušnosti, a ne prema njihovom mišljenju ili nezavisnosti. Dečaci, sa druge strane, mogu naučiti da “pravi” muškarci uvek moraju da budu jaki i držati sve pod kontrolom. Ovi ideali o tome kako bi muškarci i žene trebalo da se ponašaju nazivaju se rodne norme i one se uče od muškaraca i žena, porodice, vršnjaka, medija i zajednice kroz proces koji se naziva socijalizacija.
Pitanje roda je ključno za razumevanje ranjivosti mladih ljudi, posebno u pogledu seksualnosti i zdravlja. U mnogim sredinama, stroge socio-kulturološke norme dominiraju u diskusijama o seksualnosti devojaka, posebno u vezi sa nevinošću pre braka i brojem seksualnih partnera (Weiss i Gupta, 1998). Pubertet može skrenuti značajnu pažnju na sposobnost devojaka za reprodukciju i, u nekim kulturama, može ukazivati na period veće socijalne isključenosti, veća pažnja se posvećuje kretanju izvan kuće i zaštiti od dečaka (Mensch et al., 1998). Kod mladića, s druge strane, seksualno iskustvo je često povezano sa inicijacijom u muškost i ono među vršnjacima može biti posmatrano kao primer seksualne sposobnosti ili ostvarenja a ne kao čin intimnosti (Marsigilio, 1988; Nzioka, 2001) .
Rod predstavlja način na koji smo socijalizovani – to jest, kako se stavovi, ponašanje i očekivanja formiraju na osnovu onoga šta društvo povezuje sa ženama ili muškarcima. Ove karakteristike se mogu naučiti od članova porodice, prijatelja, kulturnih i verskih institucija i na radnom mestu. Neki ljudi umeju da mešaju rod sa seksualnom orijentacijom. Važno je pojasniti da je rod socio-kulturološki konstrukt prema kom se određeni stavovi i ponašanja pripisuju pojedincima na osnovu njihovih fizičkih i hormonalnih atributa. Seksualna orijentacija, s druge strane, je osećaj da se možete romantično i seksualno povezati prema nekome suprotnog pola (heteroseksualna), istog pola (homoseksualna), ili osobama oba pola (biseksualna). Nezavisno od nečije seksualne orijentacije, svaki pojedinac ili pojedinka je pod uticajem društvenih očekivanja zasnovanih na njihovom polu.
Dok se rodne norme mogu razlikovati u različitim kulturološkim sredinama, slični obrasci oblikuju pristup žena i muškaraca ekonomskim i socijalnim resursima i njihovu moć odlučivanja širom sveta (Mathur i Rao Gupta, 2004). U većini sredina, muškarci su odgovorni za produktivne aktivnosti izvan kuće (npr. plaćeni rad), dok su žene odgovorne za reproduktivne i produktivne aktivnosti u kući (npr. briga o deci i kućnim poslovima). Činjenica da žene uglavnom imaju slabiji pristup i manju kontrolu nad produktivnim resursima ograničava njihovu moć donošenja odluka u javnoj kao i u privatnoj sferi.
Svako bi trebalo da ima stvarni izbor u životu – prihvatljivo je da žena bude domaćica sve dok je to njen izbor, a ne nešto što joj nameću rodne uloge, porodica ili društvo, i da se ona oseća osnaženo da donosi odluke za sebe; taj izbor je važan za pojedinca/ku i njegovo/njeno ispunjenje i sreću.
U većini društava, rodne uloge se vide kao nešto fiksno, “prirodno” i jedina opcija. Kada objašnjavate i razgovarate o rodu, pokušajte da date primere običaja koji se smatraju “normalnim” i za koje se čini da su uklesani u kamenu za žene i muškarce, da nisu samo socijalni konstrukti, već stvari koje su relativne i često se menjaju kroz istoriju.
u nekim trenucima u istoriji nosili su ih muškarci koji su pripadali višim klasama, Luj XIV verovatno bio jedan od najvećih kolekcionara visokih potpetica.
je takođe rodna norma novijeg datuma – od početka 20. veka, kompanije koje su proizvodile odeću za bebe nametnule su razliku odeće za bebe (roze za devojčice, plavo za dečake), da bi mogle više da prodaju. Pre toga, u jednom trenutku u SAD-u je bilo čak obrnuto – roze boja je bila za dečake a plava za devojčice – jer je plava smatrana nežnijom bojom!!
muškarac koji hoda ulicom u našem regionu u haljini ili suknji bilo koje vrste će dobiti negativne komentare, možda će ga čak i napasti, što nije “muškarac” ili zbog njegove pretpostavljene seksualnosti. Ti isti ljudi obično nemaju problem što sveštenici nose odore, ili “haljine” koje nose muškarci u nekim delovima sveta (npr. Indija), ili suknje (kiltovi u Škotskoj).
Takođe je važno da rod i pol nisu kao kruti ili dihotomni identiteti. Transrodne osobe ne identifikuju se sa rodom koji im se pripisuje po rođenju, poput pojedinca koji je rođen kao ženska osoba ali se identifikuje kao muška osoba. Transeksualne osobe su one osobe koje su se odlučile na medicinski prelazak na rod koji im bolje odgovara. Interseksualne osobe (takođe poznate kao hermafroditi) su osobe rođene sa delimično ili u potpunosti razvijenim parom ženskih i muških polnih organa.
Tokom svojih života žene i muškaraci dobijaju poruke od svojih porodica, medija i društva o tome kako bi trebalo da se ponašaju i kako bi trebalo da se odnose jedni prema drugima. Važno je razumeti da, iako postoje razlike između muškaraca i žena, mnoge od ovih razlika je konstruisalo samo društvo i one nisu sastavni deo njihove prirode ili biološkog sklopa. Uprkos tome, ove razlike mogu da imaju fundamentalan uticaj na svakodnevne živote muškaraca i žena i njihove odnose.
Na primer, od muškarca se često očekuje da bude jak i dominantan u svojim odnosima sa drugima, uključujući tu i odnose sa njegovim intimnim partnerima. Istovremeno, od žene se često očekuje da bude pokorna autoritetu muškarca. Mnogi od ovih krutih rodnih stereotipa imaju posledice i po muškarce i po žene, o čemu ćemo diskutovati tokom ovih radionica. Kako postajemo sve više svesni toga na koji način rodni stereotipi mogu negativno da utiču na naše živote i zajednice, možemo konstruktivno da razmišljamo o tome kako da ih osporimo i promovišemo pozitivnije rodne uloge i odnose u našim životima i zajednicama.
POL
Odnosi se na biološke atribute i karakteristike koje identifikuju određenu osobu kao muško ili žensko.
SEKSUALNOST
Odnosi se na izražavanje naših osećanja, misli i ponašanja kao muškaraca ili žena. To uključuje naša osećanja privlačnosti, zaljubljenosti i ponašanja u intimnim vezama.
ROD
Odnosi se na socijalno konstruisane razlike i nejednakosti između muškaraca i žena (na primer, kako bi oni trebalo da se oblače i ponašaju). Ove ideje i očekivanja su naučeni u porodicama, preko prijatelja, verskih i kulturnih institucija, škola, na radnim mestima i putem medija.